"KADA ZNAMO KO SMO I ODAKLE DOLAZIMO, MNOGO JASNIJE VIDIMO GDE IDEMO" Tamara Vučić u Njujorku na skupu prvih dama i gospode
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Tamara Vučić učestvovala je u sedištu UN u Njujorku na skupu prvih dama i gospode posvećenom društvenoj otpornosti i suočavanju sa krizama
- Govoreći o Srbiji, istakla je da otpornost počiva na solidarnosti, zajedništvu, jeziku, kulturi i 'inatu' kao delu nacionalnog identiteta
Supruga predsednika Republike Srbije Tamara Vučić učestvovala je danas u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku na skupu prvih dama i gospode „Svet 2026: Pronalaženje stabilnosti u vremenima neizvesnosti“, posvećenom društvenoj otpornosti i iskustvima različitih zemalja u suočavanju sa krizama i globalnim izazovima.
Skup, održan na marginama 81. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, predstavlja nastavak razgovora započetih na šestom Samitu prvih dama i gospode, koji je u avgustu u Kijevu okupio predstavnike 14 zemalja kako bi razmenili iskustva o tome na koji način društva u vremenima nesigurnosti uspevaju da očuvaju snagu, koheziju i sposobnost da zajedno idu napred.
Današnji skup otvorila je prva dama Ukrajine Olena Zelenska, inicijatorka Samita prvih dama i gospode, koja je predstavila i „Globalni rečnik otpornosti“, publikaciju koja objedinjuje iskustva 38 zemalja, njihove koncepte, društvene prakse i kulturne obrasce koji doprinose otpornosti društava.
Govoreći o iskustvu Srbije, Tamara Vučić istakla je da su nesigurnost, nepredvidivost i neizvesnost postale trajne odlike međunarodnog okruženja i da se zato pitanje otpornosti više ne svodi na to da li ćemo biti izloženi dubokim potresima, već koliko ćemo spremno i sa koliko snage na njih odgovoriti.
Ona je naglasila da otpornost podrazumeva sposobnost društva da i tokom kriznih perioda ostane zajednica zasnovana na solidarnosti, poverenju i osećaju pripadnosti.
„Snažna društvena kohezija i nacionalno jedinstvo temelj su nacionalne otpornosti“, poručila je Vučić, ističući da jedinstvo ne znači ideološku homogenost, jednoobraznost niti odsustvo pluralizma mišljenja.
Prema njenim rečima, moderna i zrela društva upravo su ona koja umeju da različitost pretvore u izvor snage, jer se pluralizam gradi na zajedničkom temelju identiteta i kolektivnog nacionalnog interesa, koji u trenucima najvećih iskušenja povezuje i ujedinjuje ljude.
Govoreći o elementima koji čine duboku infrastrukturu otpornosti srpskog naroda, Vučić je posebno izdvojila okupljanja, odnosno sabore, kao jedan od najvažnijih oblika zajedništva.
Podsetila je da je na avgustovskom Samitu u Kijevu govorila o slavi, porodičnom okupljanju u čast hrišćanskog svetitelja zaštitnika porodice, dok sabore vidi kao njen širi oblik – kao velike slave čitavog sela, grada ili naroda.
Kao primer navela je Vukov sabor, koji se održava od 1933. godine i posvećen je sećanju na Vuka Stefanovića Karadžića, reformatora srpskog jezika.
„A jezik jednog naroda je duboki, trajni, nedeljeni i zajednički identitet“, istakla je Vučić, govoreći o srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, kojima se vekovima čuva nacionalno pamćenje u knjigama, na spomenicima i u srpskim crkvama i manastirima.
Ona je naglasila da je kultura način na koji jedan narod razume samoga sebe, ali i način na koji se predstavlja svojim prijateljima u svetu. Kao još jedan specifičan element srpske otpornosti Vučić je izdvojila „inat“, reč koja, kako je navela, označava prkos i suprotstavljanje – ne radi negiranja drugog, već radi samoodbrane, mobilisanja unutrašnje snage i suprotstavljanja nepravdi.
„Inat je kao štit i nepresušan izvor otpora i otpornosti“, poručila je Vučić.
Ona je ocenila da okupljanja, jezik, pismo, kultura i osobine oblikovane kroz istoriju nisu sporedni činioci otpornosti srpskog društva, već predstavljaju njegovu dubinsku infrastrukturu – „koren drveta“.
„Kada znamo ko smo i odakle dolazimo, mnogo jasnije vidimo gde idemo, ali i cenimo i poštujemo različitost drugoga“, rekla je Vučić.
Ona je naglasila da iz jasnog razumevanja sopstvenog identiteta može da proistekne tolerancija koja nije ravnodušnost, kao i prijateljstvo koje nije zasnovano na odricanju od sebe.
„Zato Srbija danas svoj identitet, osnovu svoje društvene otpornosti, ne čuva od sveta, već sa njim ponosno ulazi u međunarodnu zajednicu partnera i prijatelja“, istakla je Vučić.
Na skupu u sedištu Ujedinjenih nacija, pored Olene Zelenske i Tamare Vučić, učestvovale su i prve dame Austrije Doris Šmidhauer, Estonije Sirje Karis, Litvanije Dijana Nausedijene, Paname Marisel Koen de Mulino i Rumunije Mirabela Gradinaru, supruga premijera Kanade Dajana Foks Karni, kao i prve dame Benina i Bolivije, supruge premijera Belizea, Malte i Slovenije, te drugi učesnici.
Skup je organizovan kao nastavak međunarodnog dijaloga pokrenutog na šestom Samitu prvih dama i gospode u Kijevu, na kojem su Tamara Vučić i predstavnici Estonije, Litvanije, Finske, Slovenije i Rumunije predstavili iskustva svojih zemalja u izgradnji otpornosti.